Tijekom svog svakodnevnog rada, uočili smo da se poduzetnici iz sektora  privatne zaštite susreću s mnogim nedoumicama vezano za primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka. Iz tog razloga 14. travnja 2021. organizirali smo online radionicu namijenjenu upravo njima.

Uvodno se sudionicima radionice obratio g. Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka koji je istaknu da je prvi i najvažniji korak u usklađivanju s Općom uredbom o zaštiti podataka dobra informiranost o obvezama koje proizlaze iz tog zakonskog propisa za voditelje i izvršitelje obrade. Također, vrlo je važno da se voditelji i izvršitelji obrade iz zaštitarskog sektora dobro upoznaju sa sektorskim propisima odnosno zakonskim propisima koji uređuju njihovu djelatnost: Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, Zakon o privatnoj zaštiti, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i Zakon o obradi biometrijskih podataka.

Sudionike je detaljnije zanimala obrada osobnih podataka putem videonadzora (nadzor radnih prostorija, stambenih zgrada i javnih površina) na koju se, ako drugim zakonom nije drugačije određeno, primjenjuju odredbe Zakona o provedbi Opće Uredbe o zaštiti podataka (čl. 25 . – 29.).

Obrada osobnih podataka putem videonadzora znači prikupljanje i daljnju obrada osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane, može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora i mogu biti obuhvaćene prostorije, dijelovi prostorija, vanjska površina objekta, kao i unutarnji prostor u sredstvima javnog prometa, a čiji je nadzor nužan radi postizanja svrhe.

Voditelj/izvršitelj obrade dužan je označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja. Obavijest treba sadržavati sve relevantne informacije sukladno Uredbi, a posebno jednostavnu i lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju informacije da je prostor pod videonadzorom, podaci o voditelju obrade i kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava. Snimke dobivene putem videonadzora mogu se čuvati najviše šest mjeseci, osim ako je drugim zakonom propisan duži rok čuvanja ili ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku.

Praćenje javnih površina putem sustava videonadzora

  • dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu

samo ako je propisano zakonom

– ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti

 -ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine

Ako je vjerojatno da će neka vrsta obrade, osobito putem novih tehnologija i uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade prije obrade provodi procjenu učinka predviđenih postupaka obrade na zaštitu osobnih podataka).

Poslovi privatne zaštite na javnim površinama jesu poslovi tjelesne i/ili tehničke zaštite koji se obavljaju sukladno važećim propisima koji uređuju djelatnost privatne zaštite, a kojima je svrha podizanje razine opće sigurnosti ljudi i imovine na javnim površinama

Djelatnost privatne zaštite na javnim površinama mogu obavljati pravne osobe, obrtnici i unutarnje čuvarske službe koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne (tjelesne i/ili tehničke) zaštite uz uvjet da je jedinica lokalne samouprave prethodno ishodila odobrenje za obavljanje tih poslova od strane nadležne policijske uprave.

Prijedlog podnosi jedinica lokalne samouprave podnosi ustrojstvenoj jedinici nadležne policijske uprave koja provodi nadzor nad obavljanjem zaštitarske djelatnosti, te prilaže:

sigurnosnu prosudbu ugroženih dobara na javnoj površini koja sadrži osnovne podatke o javnoj površini, skicu javne površine s jasno ucrtanim perimetrom štićenja te odgovarajuću katastarsku i drugu dokumentaciju kojom se dokazuje status javne površine;

– plan štićenja javne površine sa željenim načinom štićenja (tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom) javne površine;

– naziv pravne osobe ili obrta koji bi obavljao poslove privatne zaštite na javnoj površini.

Odobrenje se može izdati ukoliko je iz prijedloga razvidno da će štićenje javne površine podići razinu opće sigurnosti ljudi i imovine na javnim površinama.

Na radionici je bilo riječi i o obradi biometrijskih podataka koji se definiraju kao osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim ili fiziološkim obilježjima pojedinca koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su otisci papilarnih linija prstiju, dlanova i stopala, fotografije, prikazi lica, profil DNK-a i šarenica oka. Pravni temelj za obradu biometrijskih podataka ispitanika radi sigurnog identificiranja korisnika usluga izričita je privola takvog ispitanika dana u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka.

Što se tiče osobnih podataka u kontekstu pandemije COVID-19  istaknuto je kako su voditelji obrade koji obavljaju uslužne djelatnosti dužni voditi računa da se sukladno Preporuci HZJZ-a prikupljaju/obrađuju osobni podaci koji su relevantni za postizanje utvrđene svrhe u koju se obrađuju (sprečavanje širenja pandemije – ugrožavanja javnog zdravlja). Istaknuta je i uvodna odredba Opće uredbe o zaštiti podataka koja kaže da obrada osobnih podataka treba biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Propisuje i kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo te ga mora razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu i ujednačiti ga s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.